Istória Seguransa Sosiál nian

Konsagrada nu’udar direitu konstitusional (artigu 56 KRDTL) no konsolidada nu’udar komponente Protesaun Sosiál nian iha Estratéjia Nasionál ba Protesaun Sosiál 2021-2030 ne’ebé aprovada ona liuhusi Rezolusaun Governu nian 132/2021, husi loron 9 fulan dezembru, Seguransa Sosiál iha Timor-Leste ninia konstrusaun tuir faze, tuir lójika husi rekomendasaun Organizasaun Mundiál Traballu nian (OIT), no buka, dahuluk, asegura seguransa bázika rendimentu nian no, depois, aumenta uituan-uituan nível protesaun.

image.png


Pilar 0 – Subsídiu  Apoiu  Idozu no Inválidu/Pensaun Sosial

 

Hanesan ne’e, iha tinan 2008 kria ona patamár protesaun dahuluk (pilar 0), kona-ba rejime naun-kontributivu Seguransa Sosiál nian, materializado liuhusi prestasaun sosiál nian ida ba ema Idozu sira no sidadaun sira ho maioridade ne’ebé hasoru situasaun inkapasidade permanente no definitiva ba traballu.

 

Prestasaun ne’ebé kria iha tinan 2008 ho naran Subsidiu Apoiu Idozu no Invalidu (SAII), ho objetivu atu asegura kondisaun moris ho digno no asesu ba servisu no kuidadu esensiál sira, la haree ba rekursus no ba situasaun empregu no merkadu traballu.

 

Iha tinan 2022 no hafoin tinan 2024 halo revisaun ba prestasaun, no nakfila ba “Pensaun sosiál” ida ne’ebé labele akumula ho rendimentu sira seluk (prestasaun sosiál ka rendimentu traballu) no dirije espesifikamente ba ema ne’ebé vulnerável liu no ne’ebé laiha asesu ba tipu protesaun seluk, no garante ba sira rendimentu mínimu esensiál ne'ebe Governu konsidera hare ba situasaun ekonomika no liña pobreza.

 

Dadauk ne'e, prestasaun kumpre ona ninia prinsipal objetivu: asegura dignidade minumu ba protesaun, atu bele elimina kiak.

 

 

1.º Pilar – Rejime Kontributivu  Seguransa Sosial

 

Patamár daruak protesaun nian refere ba rejime kontributivu Seguransa Sosiál nian (1.º pilar) ne’ebé harii iha etapa rua: 

 

 

Baze hanesan de’it: rejime públiku ida, obrigatóriu, ho jestaun repartisaun.

 

Maibé, rejime tranzitóriu – dirije de’it ba traballadór Estadu nian – integra de’it pensaun (Idozu sira, Invalidés no sobrevivénsia) no finansiadu liuhusi Orsamentu Administrasaun Sentral Estadu nian, no la kria efetivamente kontribuisaun sira. 

 

Rejime jerál mak rejime kontributivu duni, ne’ebé liga direitus (ba prestasaun sira) ba devér (hodi kontribui), no habelar protesaun ba traballadór sira hotu, husi setór atividade sira hotu, no hahú proteje mós parentalidade no ho previzaun atu habelar iha futuru protesaun kontra risku sosial sira seluk.

 

Patamar daruak ne’e fó protesaun superiór ba ema ne’ebé servisu no ne’ebé kontribui ba rejime kontributivu, hodi asegura manutensaun nível moris nian hafoin reforma ka durante ema nia moris ativa, bainhira hasoru situasaun lakon rendimentu traballu (porezemplu, ba maternidade). 

 

Tan razaun ida-ne’e, importante mós garante katak sé mak kontribui iha asesu ba pensaun ida (Vellise no Invalidés) ho montante boot liu pensaun sosiál nian, hodi valóriza no rekoñese esforsu kontributivu. Ne’e duni, kria tiha ona pensaun mínima tranzitória no, iha tinan 2022, Governu mós aprova kriasaun valór mínimu pensaun ba benefisiáriu sira husi rejime kontributivu Seguransa Sosiál nian (Dekretu-Lei n.51/2022, husi loron 20 fulan jullu). 

 

Ba efeitu ne’e sei selu, karik nesesáriu hodi atinje valór mínimu garantidu, komplementu sosiál ida naun-kontributivu, ne’ebé akrexe ba montante pensaun ne’ebé rezulta husi aplikasaun fórmula kálkulu rejime jerál nian.

 

 Sistema Seguransa Sosial Timor-Leste garante ona:
 

  • Pensaun Sosial, ba ema ne’ebé la kontribui no la iha rendimentu;
  •  Pensaun ho valor mínimo, ba ema ne’ebé kontribui maibe ho salariu ki’ik (no tanba ne’e aplika formula simples atu halo kalkulasaun diariu ne’ebé mak sei resulta pensaun ho valor ki’ik)
  • Pensaun ho valor superior, ba ema ne’ebé kontribui; pensaun ne’e iha montante proporsional ho rendimentu ne’ebé deklara no kontribuisaun ne’ebé realiza iha durante vida ativa

 

 

image.png

 

 

Iha futuru, bele mos iha aprovasaun ba rejime komplementar voluntariu.

 

Sistema Seguransa Sosiál iha Timor-Leste iha permanente evolusaun – iha previzaun, tuir faze, ba estensaun protesaun ba eventualidade foun – maibé integra ona patamar protesaun nian rua dahuluk ne’ebé OIT rekomenda.